Europski meteorolozi upozoravaju: I jedan hrvatski grad među najizloženijima vrućinama u kolovozu

Velik dio kontinenta posljednjih se tjedana teško nosio s temperaturama koje su prelazile 40 °C, stvarajući idealne uvjete za šumske požare koji su poharali velika područja Francuske i Španjolske te prisilili na evakuaciju stotine tisuća ljudi.

No izgledi za prijeko potrebno osvježenje zasad nisu dobri jer rane prognoze upozoravaju da su mogući novi toplinski valovi.

"Prema sezonskim prognozama objavljenima početkom srpnja, svi modeli upućuju na povećanu vjerojatnost toplijeg od uobičajenog kolovoza diljem Europe, a najsnažniji i najpouzdaniji signal topline očekuje se nad Sredozemljem i jugoistočnom Europom", rekla je za Euronews Ioanna Vergini, osnivačica platforme za vremenske prognoze WFY24.

To uključuje područja koja se redovito suočavaju s toplinskim valovima, poput Pirenejskog poluotoka, Italije, Grčke i dijelova Balkana.

"Iznimno toplo Sredozemno more ostavlja svoj trag i na kopnu, a na više lokacija to se više očituje u noćnim nego u dnevnim temperaturama", dodaje Vergini.

Temperature se neće spuštati u Splitu

Prema prognozama WFY24 za prve dane kolovoza, u Napulju, Barceloni, Rimu, Valenciji, Nici, Solunu, Splitu i Ateni temperatura se nijedne noći neće spuštati ispod 20 °C. Takve se noći smatraju tropskima i mogu povećati rizik od ozbiljnog toplinskog stresa, osobito kod osjetljivih skupina stanovništva.

Ni sjeverniji dijelovi Europe neće biti pošteđeni vrućine. Britanski Met Office upozorava da bi temperature tijekom kolovoza mogle dosezati i 35 °C.

"Temperature će vjerojatno biti iznad prosjeka, a moguća su razdoblja vrlo toplog vremena i toplinski valovi, posebno na jugu zemlje", navodi se u njihovoj dugoročnoj prognozi.

Uzrok ekstremnog vremena?

Napredak u prikupljanju meteoroloških i klimatskih podataka omogućio je znanstvenicima da lakše procjenjuju utjecaj globalnog zatopljenja na ekstremne vremenske pojave poput toplinskih valova i poplava. Taj se pristup naziva atribucija ekstremnih vremenskih događaja.

Budući da na vremenske prilike utječe niz međusobno povezanih čimbenika, uključujući prirodne pojave poput El Niña, cilj takvih istraživanja nije dokazati da je klimatska promjena izravno uzrokovala toplinski val, nego utvrditi koliko je zagrijavanje planeta povećalo njegov intenzitet ili vjerojatnost.

To se najčešće radi usporedbom učestalosti ekstremnog događaja danas s procjenom koliko bi se često isti događaj dogodio u svijetu bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Istraživači također analiziraju kako je klimatska promjena promijenila obilježja ekstremnog vremenskog događaja, primjerice je li toplinski val postao još topliji zbog stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu.

Primjerice, brza analiza organizacije World Weather Attribution (WWA), koja je koristila izmjerene i prognozirane temperature, proučila je najtoplije trodnevno razdoblje na velikom području Europe zahvaćenom ekstremnim vrućinama krajem lipnja.

Znanstvenici su zaključili da bi tako visoke dnevne i noćne temperature bile "gotovo nemoguće u ovo doba godine" još 1976., prije samo 50 godina. Analiza je pokazala i da bi sličan toplinski val prije pola stoljeća bio oko 3,5 °C hladniji od onoga zabilježenog prošlog mjeseca.

"Brzina promjena je zapanjujuća"

Kad je riječ o ekstremnim vrućinama, znanstvenici imaju ono što nazivaju "visokim stupnjem pouzdanosti", zahvaljujući velikoj količini dostupnih podataka i razumijevanju utjecaja klimatskih promjena.

"Kontinuirane emisije fosilnih goriva izravno su odgovorne za poremećaje koje ljudi osjećaju u svojim domovima, školama i na radnim mjestima", kaže dr. Keeping.

"Brzina promjena je zapanjujuća. Svakih nekoliko godina u Europi padaju novi temperaturni rekordi. Ove godine to se dogodilo u uzastopnim mjesecima."

Za vremenske pojave poput tornada ili tuče velikih dimenzija podaci su znatno nepotpuniji, zbog čega je teže s velikom sigurnošću procijeniti utjecaj klimatskih promjena.

Studije atribucije koriste se i za procjenu posljedica ekstremnih vremenskih pojava koje potiče klimatska promjena.

Nedavna analiza Imperial Collegea London, britanskog Met Officea i London School of Hygiene and Tropical Medicine kombinirala je meteorološke podatke, klimatske modele i istraživanja o povećanoj smrtnosti tijekom toplinskih valova kako bi procijenila posljedice dvaju nedavnih toplinskih valova.

Istraživači procjenjuju da su maksimalne dnevne temperature bile između 3 i 4 °C više nego što bi bile bez globalnog zatopljenja, što je rezultiralo s oko 10.000 dodatnih smrtnih slučajeva.

"Ekstremne vrućine ruše rekorde diljem Europe, a znanost vrlo jasno pokazuje zašto: klimatske promjene izmiču kontroli zbog ovisnosti svijeta o ugljenu, nafti i plinu", rekao je izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Simon Stiell.

Koji čimbenici utječu na ekstremno vrijeme?

Mnogi izvještaji o ekstremnim vremenskim pojavama, osobito toplinskim valovima, fokusiraju se na atmosferske obrasce koji ih prate, a ne na njihov temeljni uzrok.

Tako je francuska meteorološka služba Météo-France još u svibnju temperature od 40 °C pripisala tzv. toplinskoj kupoli.

Riječ je o pojavi u kojoj se u višim slojevima atmosfere razvije područje visokog tlaka, zbog čega se zrak ispod njega spušta i sabija, zagrijavajući niže slojeve atmosfere. Budući da se zagrijani zrak širi, nastaje svojevrsna "kupola" koja zarobljava toplinu.

Vjetrovi inače pomiču područja visokog tlaka, no zbog velike visine do koje toplinska kupola seže u atmosferu, takav vremenski sustav postaje gotovo nepomičan.

Međutim, istraživanje objavljeno 2025. u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazalo je da su se atmosferski obrasci koji "zaključavaju" ekstremne vremenske prilike, poput toplinskih kupola i dugotrajnih poplava, gotovo utrostručili od 1950-ih zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Analiza organizacije Climate Central iz 2023. pokazala je i da su klimatske promjene barem pet puta povećale vjerojatnost pojave toplinske kupole koja je u dijelovima Meksika i juga SAD-a podigla temperature na čak 48 °C.

Kakav utjecaj El Niño ima na vrućine?

El Niño prirodna je klimatska pojava koja može potaknuti ekstremne vremenske prilike. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) početkom godine objavila je da su u tropskom dijelu Tihog oceana službeno nastupili uvjeti El Niña.

Do El Niña dolazi kada temperatura mora u istočnom Pacifiku postane neuobičajeno visoka, što najčešće utječe na tropska područja. Iako se često povezuje s ekstremnim vremenskim pojavama, stručnjaci upozoravaju da se njegova uloga ponekad koristi kao "odvlačenje pozornosti" od globalnog zatopljenja.

Za vrijeme El Niña povećava se rizik od poplava u Južnoj Americi, osobito na sjeveru Perua, ali i u dijelovima istočne Afrike, središnje Azije i juga SAD-a. Istodobno rastu rizici od suša i šumskih požara u velikom dijelu Australije, na sjeveru Južne Amerike i u azijskim zemljama poput Indonezije.

Većina epizoda El Niña privremeno povisi prosječnu globalnu temperaturu za oko 0,2 °C. To je znatno manje od učinka klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, koje su već povećale prosječnu temperaturu Zemljine površine za približno 1,3 do 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Godina 2025. bila je treća najtoplija otkad postoje mjerenja, toplija čak i od godine snažnog El Niña 2016., unatoč rashlađujućem učinku La Niñe.

La Niña obično snižava globalne temperature jačanjem pasata i izvlačenjem hladnije vode iz dubina oceana prema površini u ekvatorijalnom Pacifiku. I ona se javlja nepravilno, ali u pravilu traje dulje od El Niña.

Vrućine odgovorne niže razine onečišćenja?

Nakon iznimno toplog početka ljeta u Europi, nekoliko poznatih medija objavilo je da su uzastopni toplinski valovi posljedica smanjenja razine onečišćenja zraka.

Tvrdnju je na društvenim mrežama podijelio i Richard Tice, zamjenik čelnika britanske desne populističke stranke Reform UK, koristeći je kao argument protiv politike postizanja klimatske neutralnosti.

Tvrdnja se temelji na studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters, koja pritom ne uključuje podatke o najnovijim toplinskim valovima.

Smanjenje onečišćenja može umanjiti rashlađujući učinak aerosola, koji apsorbiraju ili reflektiraju Sunčevu svjetlost. No profesor Erich Fischer, klimatolog sa švicarskog ETH Züricha, rekao je za Carbon Brief da je pogrešno tvrditi kako je upravo to uzrok europskih toplinskih valova.

"Toplinske valove uzrokuju područja visokog tlaka, a oni su danas mnogo češći i intenzivniji jer se događaju u klimi koja je zbog zagrijavanja uzrokovanog stakleničkim plinovima znatno toplija nego prije sto godina", rekao je.

"Studija pokazuje da su aerosoli koji onečišćuju zrak privremeno prikrivali ljetno zagrijavanje uzrokovano stakleničkim plinovima. Tek sada, kada je količina tih aerosola smanjena, puni razmjeri zagrijavanja europskih ljeta postaju jasno vidljivi."